Na Saboru, održanom 14. siječnja 2022. godine u Opatiji, Hrvatska udruga radničkih sindikata promijenila je ime. Odlukom delegata iz 34 udružena sindikata, organizaciji je vraćeno staro ime, Hrvatska udruga sindikata (HUS). Za sljedeće četiri godine izabrani su dužnosnici i članovi tijela udruge, a za predsjednika HUS-a po drugi put izabran je Miroslav Hrašćanec. Pored organizacijskih pitanja, Sabor HUS-a raspravljao je o aktualnim gospodarsko socijalnim temama, a najviše o prijedlogu izmjena Zakona o radu. Iskazan je nepodijeljeni stav da su uvjeti rada, koje propisuje Zakon o radu, najvažniji parametar o kojem ovisi hoće li se ljudi na područje primjene zakona doseljavati ili će se s njega iseljavati. Zato se poziva Vlada RH da se u aktivnostima privlačenja iseljenih sugrađana, za što očito postoje predviđena sredstva, koncentrira na radno zakonodavstvo.
Najveći naglasak stavljen je na odredbe o rasporedu i organizaciji radnog vremena, u koje predlagatelj izmjena želi uvesti mogućnost primjene tzv. nepredvidive organizacije rada. Po važećoj zakonskoj odredbi, poslodavac je radnika dužan obavijestiti o rasporedu rada ili njegovoj promjeni tjedan dana unaprijed. Po novom prijedlogu, takva obveza postoji samo za poslodavce s predvidljivim rasporedom rada, dok se ona za poslodavce s djelomično ili potpuno nepredvidivom organizacijom rada, značajno relativizira, bez navođenja rokova, pa je zamisliva situacija u kojoj radnik danas ne zna kada sutra mora raditi. Tada bi radnicima bio nemoguće uskladiti poslovni i privatni život, na čemu inzistiraju politike EU. HUS je stava da postojeći sustav normi o rasporedu radnog vremena, uz odgovorno
planiranje, korištenje pripravnosti i prekovremenog rada, udovoljava svim potrebama prilagodbe radnog vremena dinamici poslovanja, što isključuje potrebu za intervencijom. Štoviše, stava smo da bi u protivnom nastala znatno veća socijalna, pa i demografska šteta.
U neposrednoj vezi s pitanjima organizacije i rasporeda rada jest i pravo radnika na nedostupnost tijekom korištenja odmora i dopusta, čije normiranje pozdravljamo, ističući da navedeno pravo proizlazi iz prava radnika na odmore i dopuste, koje bi bilo teško ostvarivo ako bi radnik tijekom njegova korištenja bio ometan od poslodavca.
Imajuću u vidu stalno sužavanje prostora za ostvarivanje prava radnika na sudjelovanje u odlučivanju (otežavanje preuzimanja uloge radničkog vijeća od strane sindikalnog povjerenika, ukidanje sindikalnih povjerenika za zaštitu na radu, onemogućavanje njihova imenovanja), HUS predlaže ujednačavanje odredaba o izborima za radničko vijeće s odredbama o izborima za europsko radničko vijeće na način da se u slučaju nevaljanosti izbora za radničko vijeće zbog nedostatnog odaziva glasača, glasovanje ponavlja za tri mjeseca od prethodnog te da se tada izbori smatraju valjanima, neovisno o odazivu. Postojeće uređenje, koje za valjanost izbora za radničko vijeće inzistira na odazivu trećine radnika s pravom glasa, izravno destimulira formiranje radničkih vijeća, bez čijeg formiranja radnici nemaju pravo na sudjelovanje u odlučivanju.
Zamislimo samo da se navedeno ograničenje primijeni npr. na izbore u jedinicama lokalne i područne samouprave, imali bismo ih nemjerljivo manje izabranih. Prijedlog koji ističemo primjenjuje se kod izbora za europsko radničko vijeće, te uistinu ne vidimo valjan razlog zašto tako ne postupiti i kod izbora za radničko vijeće. Sabor HUS-a održan je uz poštivanje svih mjera i preporuka za suzbijanje epidemije novog koronavirusa, a okupljeni su se razišli u nadi da će se život i rad što prije vratiti u normalne uvjete, na
dobrobit radnika i gospodarstva.
